Pretraži FILMSKI BLOG

Google pretraga

Custom Search

26 svibnja 2017

300 (2006)



SAD, 2006,ratni-akcijski, 116 min.

Režija: Zack Snyder
Uloge: Gerard Butler , Lena Headey , Dominic West, David Wenham, Vincent Regan, Andrew Pleavin, Rodrigo Santoro…

U 5. stoljeću p. n. e. 300 se spartanskih vojnika suprotstavilo brojčano nadmoćnoj perzijskoj vojsci te su tako ušli u povijest. Vođa Spartanaca je kralj Leonida (Gerard Butler) dok Perzijance predvodi kralj Kserkso (Rodrigo Santoro). U cijeloj je priči veliku ulogu odigrala i kraljica Gorgo (Lena Headey), a njihova će sudbina potaknuti cijelu Grčku da se zajedno suprotstavi velikoj najezdi Perzijanaca. Frank Miller, po čijem je stripu nastao ovaj film, izjavio je jednom prilikom da ideju za `300` dobio kada je u djetinjstvu s ocem u kinu gledao `The 300 Spartans` (1962) koji ga je prvi puta suočio s činjenicom da junaci mogu ponekad i izgubiti.

`Znao sam da je priča istinita, ali svejedno sam usred filma morao pitati oca hoće li pozitivci u filmu zaista izgubiti? Nikada mi tako nešto ne bi palo na pamet i za mene je to bio tezak trenutak. Do tada bi junaci uvijek pobjeđivali dobivši pritom medalju ili djevojku, a ovi su ljudi umirali usred ničega, žrtvujući se radi višeg cilja`, izjavio je Miller svojedobno.

I dok su mediji špekulirali o motivima nastanka ovog filma, “300” je po prilično jednostavnom strip podlošku napravio izuzetan komercijalni uspjeh. Gotovo grotesno veličanje spartanskog herojstva, žrtvovanje najhrabrijih za dobrobit cijele nacije, začinjeno izdajnikom koji biblijski uviđa svoju grešku, donijeli su ovom filmu status blockbustera već u prvoj sedmici kino distribucije. Kontraverzan od samog početka,  po nekima je „300“ aludirao na američku intervenciju u Iraku, ukazivao na vizionarstvo američkog establishementa. Trajale je su rasprave o historijskoj tacnosti filma, kostima, likova.

No film je svojom strukturom isuviše nepretenciozan i jednostavan te se stice dojam da su kontroverze i diskusije kreirane kao dio medijske promocije filma. No, film jeste izazvao dodatne tenzije u američko-iranskim odnosima, iranskim tvrdnjama da se radi o historijskom plagijatu dok je po nekima rasistički zbog načina na koji predstavlja afričko-azijsku kulturu. Hollywood je očito ponovo shvaćen preozbiljno dok je na berlinskom filmskom festivalu film-izviždan.

Razloge evidentno dobrom prijemu kod publike treba dakle potražiti ponajprije u vrhunskom vizuelnom identitetu filma i njegovoj izuzetno dobroj tehničkoj izvedbi. Fotografija briljira, vrlo vjerno dočarava atmosferu fantastičnog stripa i ukazuje na svu raskoš suvremene tehnologije koja stoji na raspolaganju današnjim filmskim stvaraocima zbog čega svakako treba pogledati ovaj film.

Nastavak ovog filma, napravljen je 2014. godine pod nazivom “300: Rise of an Empire”´, komercijalno podjednako uspjesan kao i prethodnik, sa nesto umjerenijim, citaj, jos slabijim prijemom kritike.

Ocjeni film:


Mahnitost /Frantic/(1988)



SAD,1988,triler,120 min.

Režija: Roman Polanski

 Uloge: Harrison Ford (Dr.Richard Walker), Betty Buckey (Sondra Walker), Emmanuelle Seigner (Michelle), Djiby Soumare ,Dominique Virton ..



Doktor Richard Walker posjecuje eminentni naucni skup u Parisu. Zajedno sa suprugom Sondrom sjeca se medenog mjeseca te je ovo idealna prilika da Richard i Sondra obnove uspomene i provedu konacno nesto vremena zajedno.


No po dolasku u hotel La Grand, prvo sto Richard primjeti je zamjenjena putnicka torba. Rutinski ce obavijestiti aerodrom o tome, no vracajuci se u sobu, dok se tusira, njegova supruga Sondra misteriozno nestaje iz hotelske sobe.

U nedostatku bilo kakvih tragova te frustriran birokratskom ravnodušnošću policije i američke ambasade, Richard provodi vlastitu potragu za nestalom suprugom u kojoj centralno mjesto zauzima mlada Michelle koja je zamjenila torbu sa Sondrom.

 Filmska Romana Polanskog pripada tzv. neo-noir pravcu, koji je '80-tih godina prošlog stoljeća bio glavna odrednica rada filmskih stvaraoca poput Briana De Palme.

 Rediteljski talent Romana Polanskog je neosporan: početak filma precizno portretira umorni bračni par koji dolazi u hotel poslije višesatnog leta ne sluteći koliko zamjena putničke prtljage može biti ozbiljna stvar. No, nastavak je bljedunjav, bez napetosti, bez naglih preokreta,bez scena od kojih vam zastaje dah. Osim one koja se dešava na krovu Michelline zgrade u kojoj je,opet,evidentna inspiracija Hitchcockovom fotografijom.

 Produkcijski solidno napravljen uradak sa zbunjenim Harrisonom Fordom i nelogičnim, zbunjujućim završetkom koji nikakako ne ide u prilog soldinoj rediteljskoj reputaciji Romana Polanskog.

Ocjeni film:


01 kolovoza 2015

E.T /E.T-the Extra Terrestrial/ (1982)

SAD, 1982, sci-fi, 115 min.

Režija: Steven Spielberg

Uloge: Dea Wallace (Mary), Henry Thomas (Elliott), Peter Coyote (Keys), Drew Barrymore (Gertie)...

Svako ko je svoje djetinjstvo proveo '80-tih godina prošloga stoljeća, sjetit će se dobroćudnog izvanzemaljca koji se spletom nesretnih okolnosti našao na Zemlji a ima samo jedan, isto tako dobroćudan i tako ljudski cilj:vratiti se svojoj kući. Njegov prijatelj na Zemlji, koji mu pomaže i sa kojim je od prvog susreta uspostavio telepatsku vezu je dječak Elliott. Roditelji Elliotta netom su razvedeni, majka je prezaposlena, stariji brat nespretan a mlađa sestra suviše mala da bi shvatila kako Elliott doživljava razvod svojih roditelja.

Pojavljuje se E.T. koji postaje Elliottov smisao. Upravo je motiv djeteta razvedenih roditelja koji sa izmišljenim prijateljem proživljava svoju svakodnevicu bio motiv kojeg je Spielberg postavio kao središnji, jer je i sam kao dijete prošao kroz sličnu situaciju. Zapravo činjenica da je E.T. napravljen kroz prizmu dječijih shvatanja, ispunjava ga nadom, iskrenošću i srdačnošću. Uz to, E.T nije loši i agresivni izvanzemaljaca, nema namjeru porobiti i uništiti Zemlju. Njegovi su motivi humani i lako se poistovjetiti sa njima.

„E.T phone home“ ideja je koju E.T razvija uz pomoć kućanskih aparata kako bi uspostavio kontakt sa svojim domom. Na kraju uspijeva, jer je ostvareno prijateljstvo na Zemlji čvrsto i iskreno. Da, kao djeca, ali i kao odrasli puno smo mogli naučiti iz ovog filma i odrasti uz plemenitu misiju E.T i Elliota.
  
Već su postale antologijske scene leta na biciklima u mjesečevoj pozadini ili scena oproštaja E.T sa Elliotom i njegovom sestro, sa ispruženim prstom i dodirom u čelu- „I'll be there“ oprašta  se E.T.

Dugo je vremena E.T slovio sa najkomercijalniji film svih vremena dok ga godina poslije nije pretekao jedan drugi Speilbergov film (Jurasic Park). Primljen uz ovacije na Canneskom festivalu, E.T danas slovi za filmski klasi, film koji se našao na mnogim listama najboljih filmova svih vremena i svakako najboljih sci-fi filmova i filmova za djecu.

Film je nagrađen i brojnim nagradama, među ostalim Oscarom za najbolju režiju i film 1983.godine, BAFTA nagradom također za najbolji film i režiju te Zlatnim globusom.

Univerzalnost filma svakako je jedan od kriterija koja čini da film postane klasik. E.T je upravo to.

Ocjena: 

FILMSKI BLOG    4.2/5.0
IMDB                     7.9/10.0
METACRITICS     94/100